banner 728x250

Estadu no Família haloot ona Saudozu “PITER LEKI” iha Lautem

banner 120x600
banner 468x60

Lospalos— Estadu Timor-Leste no família haloot ona saudozu José da Conceição ho naran asu’ain “PITER LEKI” iha jardín eroi no martír patria sira iha munisípiu Lautem.
“Sente triste tanba lakon tan luta na’in ida ne’ebé kontribui maka’as ba ukun rasik. Hanesan veteranu dezmobilizadu ho durasaun tinan 20 áte 24 ne’ebé iha direitu lubuk ida, maibé ida ne’e la sufisente tanba nia fila ona no nia husik hela feen ho oan ida ne’ebé presija tulun husi estadu ba nia oan mane ne’e bele kontinua nia-aman nia-prisipiu luta iha tempu resisténsia”, dehan nia ba Lautem Post, iha Segunda ne’e.
Iha Oitavu Governu mós fó direitu ba dezmobilizadu liuliu fó kontribuisaun espesiál ba sira no mós direitu ba abitasaun ne’ebé kada pessoa ida hetan $40.000, atubele fó kondisaun ne’ebé diak mahon nebe di’ak ba veteranu sira.
“Konsellu veteranu sempre esforsu husu ba estadu atu tau matan ba faluk no oan ki’ak sira tanba konsellu veteranu hanesan ponte ida ne’ebé liga veteranu ba estadu no governu,” nia afirma.
Iha fatin hanesan, Saudozu PITER LEKI nia alin Luis Da Conceição “Conceição”, informa saudosu mate tanba sofre hela moras liuliu kotuk laran moras hodi afeta to’o nia ain lao labele no lori ba ospitál, maibé la konsege salva nia vida.
“Ami sempre lori bá ospitál Baukau no ami ba hela de’it mais soke la hetan moras laran to’o Singapura fila mós moras la pasa ka ladiak nafatin too husik nia iis,” nia afirma.
Nia esplika desde 2006, saudosu hetan ona moras, maibé kontinua nafatin halo nia atividade nafatin lor-loron, maibé iha tinan 2016 bá hala’o tratamentu iha Singapura fila mai to’o 2020 nia komesa la’o la di’ak ona.
“To’o tinan 2020, ha’u nia maun hamrik mós nia oan mane mak kous hamrik to’o ikus ne’e mak foin dadaun, iha loron 13 setembru 2023, tuku 12:00, kalan hakotu iis, iha HNGV-Dili”, katak nian.
Nune’e, Familia husu ba governu atu tau matan ba oan ki’ak hodi bele valoriza nia aman-sira nia luta ba independesia Timor-Leste.
“Soudosu fulan-fulan simu nia pensaun hodi lori nia osan ne’e sosa ai-moruk hemu no sustenta nia família”, nia afirma.
Biográfia “PITER LEKI”
Saudozu José Da Conceição “Piter Leki” moris iha Larin Ira-Ara, iha loron 31 dezembru 1944, oan husi Leve Cipi (falesidu) no Kasa Ratu (falesida), saudozu nu’udar oan daruak husi maun alin na’in neen.
Saudozu la eskola, maibé iha tinan 1967, bainhira Portugués loke formasaun ba tropa segunda liña, saudozu momentu ne’ebá joven ona no deside inkliña-aan iha segunda liña iha kompañia 94.
Iha tinan 1970, saudozu kaben ho nia feen Barlakeadu dahuluk mak Izelia da Conceição, bainhira kompañia 94 taka, saudozu servisu nu’udar muradór suku, maibé la fó saláriu atu selu impostu to’o ikus saudozu rejigna-an no asume fali nu’udar pastór ka hein karau.
Iha tinan 1975, invazaun Indonézia mak saudozu inklina-aan nu’udar FALINTIL iha kompañia “kuda fuik” ne’ebé komanda husi saudozu komandante “Mau-Tei” hodi ka’er kilat hasoru invazór Indonézia.
iha 6 Fevereiru 1976, Parakerista tun iha Lospalos mak populasaun hamutuk ho forsa evakua bá ai-laran, komandu monta bareira koloka saudozu “Piter Leki” hamutuk ho saudozu komandante Dinis da Conceição “Mau-Hanik” ho maluk sira iha Varu-loho.
Iha tinan 1976, inimigu asaltu Varu-Loho, maibé momentu ne’ebá laiha ema ida mak mate, no sira husik postu Varu-Loho ba konsentra iha matar-pitin alias belta tres.
Iha tinan 1978, populasaun konsentra hotu iha foho matebian saudazu “Piter Leki” nafatin hamutuk iha kompañia konsentrada nian. Enkuantu iha 20 novembru 1978, kompañia konsentrada iha Rata-Lata área foho matebian, hamutuk ho komandante João Miranda “Aluc Deskarte” hodi asegura dalan husi inimigu sira.
Iha loron 22 novembru 1978, tuku 15:30, lokoraik, iha konfrontu hodi rezulta saudozu komandante sesaun hodi halakon vida saudozu Filomeno, no FALINTIL sira konsege kaptura inimigu sira nia kilat ho ekipamentu seluk tan, konfrontu ne’e saudozu Piter Leki mós envolve.
Iha 22 novembru 1979, saudozu Piter-Leki hamutuk ho nia maluk konsentra iha rufa-kia área matebian, iha momentu ne’ebá maun boot Xanana Gusmão no Saudozu Pedro “Holinacha”, saudozu “Niki Roli” no sira seluk hodi hein kalan para atravÉs hamutuk estrada Baguai-Baucau.
Iha loron 28 novembru 1979, komando deside forsa tenke hamutuk halo re-organizasaun iha Ko-leu iha área Lorehe hodi deside hari’i komapañia haat hanesan kompañia FC1, FC2, FC3 no FC4, no hari’i kompañia destakada Leste, destakadu súl no destakadu norte.
Hafoin reorganizasaun, Saudozu Piter-Leki fahe malu ho nia-alin saudozu Komandante “Mau Tei” hamutuk ho nia primu, irmaun saudozu “Mau Hanik”.
Iha tinan 1988, saudozu “mau hanik” ho “Piter Leki” ho nia maluk sira seluk halo esplorasaun iha área estrada Baguia nian. Iha dalan mak tiru malu ho inimigu no saudozu komandante Mau-Hinik hetan tiru, antes saudozu komandante “Mau-Hanik” mate bolu saudozu “Piter-Leki” hodi foti nia kilat no saudozu Mau-Hanik hasai relozio ba saudozu “Piter-Leki” hodi dehan “labele hein para iha mate hamutuk , maibe foti kilat no relojiu hodi ba ona atu aban bainrua ita ukun-aan fó ba ita nia oan-Alino”.
Husi ne’e, saudozu “Piter-Leki” mesak ona fila ba hamutuk ho atuál Maijór Jenerál “Aluc Descarte” no Sekertáriu regiaun ponta Leste saudozu “Renan-Selak” ho nia maluk sira seluk.
Iha tinan 1981 to’o 1983, saudozu “Piter-Leki” hamutuk ho maun-alin iha ai-laran, família iha vila simu konsekuensia torturasaun husi inimigu, halo intimidasaun psikológia no destera familia hotu ba Ataúro, iha ne’ebá inan-aman saudozu “Piter-Leki” mate hotu.
Iha 1990 ba leten, saudozu Martino da Costa “Hamali” mate saudozu Acacio “Koucani” mós mate hela Naza Varu-loho oan, sira na’in haat mak moris no fila mai familia mak João Miranda “Aluc Descarte”, Saudozu Faustino dos Santos “Renan Selak”, Saudozu “Piter-Leki” no veteranu Luis da Conceição “Conceição”.
Iha tinan 2022, saudozu José da Conceição “Piter-Leki” kaben ho nia kaben segundo ho naran Amelia no sira nain-rua iha oan mane ida ho naran Nazario Jordão Mota.

Reportagen : Veru Fernandes
Editór : HELEFATIL

banner 325x300

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *