
LURO: Geografikamente komunidade iha suku Wairoke,Postu Luro Munisípiu Lautém, maioria moris iha foho lolon, nune’e bainhira tempu udan monu-rai afeta ba erozaun ka hetan impkatu mudansa klimátika, nune’e Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Fraterna ho Prospek apoia ai-oan 1.700 ba komunidade atu kuda hodi proteze rai-halai.
Ai-oan ne’ebé kuda hamutuk 1.700 ho tipu haat hanesan ai Mahoni, Sabraka, Avocate no kamal.
Komunidade Wairoke ne’ebé nu’udar benefisiáriu, João Baptista, agradese NGO Fraterna no Prospek ne’ebé oferese ai-oan hodi kuda tanba bele hamatak ka haburas rai no proteje erosaun bainhira ai-horis ida ne’e boot.
“Ai-oan ida ne’e ami kuda ba futuru nian, ba ai-oan ne’ebé iha fuan bainhira to’o tempu iha musan ne’ebé di’ak ami bele lori ba faan hodi ajuda oan sira nia eskola no sustenta ba ami nia uma laran, ai-oan ne’ebé laiha fuan ka industriál nian ne’e ami hare ho di’ak ba futuru keta ema ruma presiza ami fo sira sosa,” dehan Benefisiáriu ne’e ba Lautem Post, iha Wairoke-Luro, foin lalais ne’e.
Iha fatin hanesan, Xefe suku Wairoke, Agusto Marques, mós agradese ba NGO sira tanba serbisu hamutuk ho autoridade lokál hodi apoia ai-horis ba inan-aman sira nune’e bele kuda iha rai lolon ne’ebé sempre afeta erozaun liu-liu iha estrada ninin.
” Apresia no agradese ba NGO rua ne’ebé durante ne’e apoia inan-aman sira atu kuda ai-horis iha dalan ninin hodi proteze rai halai liu-liu ba estrada ne’ebé daudaun ne’e UNDP halo, no importante ba sira inan-aman sira tanba futuru mai benefisiu ba sira nia oan sira nia eskola tamba ai-horis industriál bele uja ba tinan naruk no bele faan ba merkadu hodi hetan lukrur,” Xefe Suku agradese.
Autoridade ne’e mós apela ba komunidade sira atu ka’er metin sentidu nasionalizmu hodi dezenvolve rai timor espesialmente rai Wairoke liuhusi mekanizmu kuda ai-oan hodi hametin rai no hafurak liután natureza rai Wairoke nian.
“Mensagen ba inan aman sira katak rai timor ita nian no rai Wairoke ita nian tenke kuda ai-oan ne’e ho di’ak no tenke hanoin ida katak ho espiritu ho vontade atu dezenvolve ita rai liu husi mekanizmu hanesan ne’e, tanba rai ne’e ema barak sakrifika aan ba mate, ohin loron ita tenke dezenvolve ita rai liu husi maneira ne’ebé husi NGO sira halo.
Komunidade tenke kontinua tau matan
Entretantu, Diretór ONG Fraterna, Venançio De Jesus informa apoia ai-oan ba komunidade Wairoke hamutuk 400-resin ho objetivu atu prevene erozaun iha futuru tanba Timor-Leste, daudaun afeta mós ba mudansa klimátika.
“Serbisu hamutuk ho komunidade Wairoke halai liu ba agro floresta nian kuda ai-oan iha área rurál tanba dalan rurál ne’e dalan ne’ebé iha rai lolon kada tinan udan monu rai sempre akontese erozaun ho ida ne’e hamutuk ho inan-aman kuda ai-oan atu bele proteze rai”, Diretór ne’e afirma.
Ai-oan ne’ebé kuda hamutuk 1.700 ho tipu haat hanesan ai Mahoni, Sabraka, Avocate no Kamal.
Gestor ne’e mós orgullu ba komunidade sira tanba progresu serbisu kuda ai-oan la’o ho di’ak tebes, nune’e nia alerta ba inan-aman sira katak hela fulan rua atu tama tempu bain loron tanba ne’e tenke tau matan nafatin ai-oan hirak ne’e nune’e kontinua moris.
Entretantu suku ne’ebé hetan apoia ai-horis hodi kuda mak suku Parlamentu, Pairara, Bauro, no Wairoke. Rezultadu husi kuda ai-oan nee rasik atinje ona 98,62%.
Enkuantu NGO Fraterna ho Prospek konsorsiu ka join venture hodi asesu fundu husi UNDP Timor Leste purvolta $69.300.
Reportegen: Veru
Editór : Helefatil