
LOSPALOS- Sua Santidade Papa Francisco mak líder espirituál ida ne’ebé ho influénsia boot tebetebes ba umanidade, defensór ne’ebé lakole ba sira ne’ebé vulneravél liu no promotór dame, justisa no fraternidade nian entre povu sira.
Durante nia pontifikadu, nia diferente tanba nia dedikasaun metin ba justisa sosiál no diálogu inter-relijiozu. Nia maka lian ne’ebé maka’as/firme hodi promove direitus umanus no dignidade povu sira-nian, inspira sarani milloins iha mundu tomak ho ninia mensajen domin, esperansa no solidariedade nian.
Sua Santidade Amu-Papa Francisco hakotu iis iha segunda-feira dadeer, loron 21 fulan-abríl 2025, tuku 7:35 dadeer (oras Roma nian), ho tinan 88, iha Vatikanu.
Moris iha Buenos Aires, Arjentina, iha loron 17 fulan-dezembru tinan 1936, Jorge Mario Bergoglio tama iha Companhia de Jesus no dedika nia moris ba servisu pastorál, ne’ebé sai Arsebispu Buenos Aires nian iha tinan 1998 no Kardeál iha tinan 2001. Iha loron 13 fulan-marsu tinan 2013, nia eleitu nu’udar Sumu Pontífise Igreja Katólika nian, hodi adota naran Francisco, iha referénsia ba Saun Francisco de Assis, símbolu haraik-an no kompromisu nian ba ema kiak sira.
Jornada moris no vida saserdotál to’o sai Papa
Sua Santidade Papa Francisco, moris iha Buenos Aires, Argentina, iha loron 17 fulan-dezembru tinan-1936 ho naran kumpletu Jorge Mario Bergoglio. Tuir informasaun Lautem Post sita husi Agência TATOLI, I.P katak asesu tutan mós iha https://www.vatican.va/, fó sai katak Papa Francisco nia inan-aman mak Mario José Bergoglio (1908 -1959) no Regina Maria Sívorí (1911 – 1981).
Papa Francisco, nia gradua nu’udar tékniku kímiku no tuirmai hili dalan amu-lulik nian, tama iha Semináriu Diosezanu Villa Devoto nian. Iha loron 11 fulan-marsu tinan-1958 nia tama iha novisiadu Sosiedade Jezús nian. Nia kompleta nia estudu sira kona-ba umanidade sira iha Xile no fila fali ba Argentina iha tinan-1963 hodi gradua ho lisensiatura iha filozofia husi Colegio de San José iha San Miguel. Husi tinan-1964 to’o 1965 nia hanorin literatura no psikolojia iha Koléjiu Imaculada da Conceição iha Santa Fé no iha tinan-1966 nia hanorin matéria hanesan iha Colegio del Salvatore iha Buenos Aires. Husi tinan 1967-70 nia estuda teolojia no lisensiadu iha Colegio de San José.
Iha loron 13 fulan-dezembru tinan-1969 nia hetan orden nu’udar padre husi Amu-Bispu Ramón José Castellano. Nia kontinua nia formasaun entre tinan – 1970 no 1971 iha Universidade Alcalá de Henares, España, no iha loron 22 fulan-abríl tinan-1973 halo nia profisaun ikus ho Jezuíta sira. Fila fali ba Argentina, nia maka mestre foun iha Villa Barilari, San Miguel; profesór iha Fakuldade Teolojia San Miguel nian; konsultór ba Inspetoria Sosiedade Jezús nian no mós Reitór Colegio Máximo Fakuldade Filozofia no Teolojia nian.
Iha loron 31 fulan-jullu tinan-1973 nia hetan nomeasaun nu’udar Provinsiál Jezuíta nian iha Argentina, kargu ida ne’ebé nia kaer durante tinan-neen. Tuir mai nia hala’o hikas ninia serbisu iha setór universitáriu no husi tinan-1980 to’o 1986 serbisu dala ida tan nu’udar Reitór ba Colegio de San José, nune’e mós pároku, fila fali iha San Miguel. Iha Marsu 1986 nia ba Alemaña hodi kompleta nia teze doutoramentu; nia superiór sira hafoin haruka nia ba Colegio del Salvador iha Buenos Aires no iha Igreja Jesuíta nia sorin iha sidade Córdoba nu’udar diretór espirituál no konfesór.
Kardeál Antonio Quarracino, Amu-Bispu Buenos Aires nian, maka hakarak nia nu’udar kolaboradór besik. Nune’e, iha loron 20 Maiu 1992 Amu-Papa João Paulo II nomeia nia nu’udar Bispu titulár Auca nian no Auxiliár Buenos Aires nian. Iha loron 27 maiu nia simu ordenasaun episkopál husi Kardeál iha katedrál. Nia hili hanesan nia lema episkopál, miserando atque eligendo, no iha nia eskudu hatama iha, símbolu Sosiedade Jezús nian.
Nia halo entrevista dahuluk nu’udar bispu ba boletin parókia ida, Estrellita de Belém. Nia hetan nomeasaun kedas nu’udar Vigáriu Episkopál distritu Flores nian no iha loron 21 fulan-Dezembru tinan-1993 hetan mós fiar ba kargu nu’udar Vigáriu Jerál Arkidioseze nian. Nune’e la’ós surpreza ida bainhira, iha loron 3 fulan-juñu tinan-1997, nia hasa’e ba dignidade nu’udar Arsebispu Koadjutor Buenos Aires nian. La liu fulan neen bainhira Kardeál Quarracino mate, nia troka, iha loron 28 fulan-fevereiru tinan-1998, nu’udar Arsebispu, Primata Argentina nian no Ordináriu ba fiar-na’in sira iha ritu orientál iha Argentina ne’ebé laiha Ordináriu ba sira-nia ritu rasik.
Tinan tolu liutiha iha Konsistóriu 21 fevereiru 2001, João Paulo II kria nia Kardeál, hodi atribui ba nia títulu San Roberto Bellarmino. Nia husu ba fiar-na’in sira atu labele mai Roma hodi selebra nia kriasaun nu’udar Kardeál maibé atu fó doasaun ba ema ki’ak sira saida maka sira sei gasta iha viajen. Nu’udar Grande Xanxeler husi Universidade Katólika Argentina nian, nia maka autór husi livru sira: Meditaciones para religiosos (1982), Reflexiones sobre la vida apostólica (1992) no Reflexiones de esperanza (1992).
Iha outubru 2001 hetan nomeasaun nu’udar Relatór Jerál ba Asembleia Jerál Ordinária ba dala-10 Sínodu Bispu sira-nian kona-ba Ministériu Episkopál. Knaar ida-ne’e fó fiar ba nia iha minutu ikus atu troka kardeál Edward Michael Egan, Amu-Bispu Nova Iorke nian, ne’ebé iha obrigasaun atu hela iha nia rain tanba atentadu terorista sira iha loron 11 fulan-setembru. Iha Sínodu nia tau énfaze partikulár ba “misaun profétika bispu nian”, ninia nu’udar “profeta justisa nian”, ninia devér atu “haklaken beibeik” doutrina sosiál Kreda nian no mós “atu espresa julgamentu auténtiku ida iha asuntu sira kona-ba fiar no morál”.
Iha tempu ne’e hotu Kardeál Bergoglio sai popular liután iha Amérika Latina. Maski nune’e, nia nunka relaxa nia aprosimasaun sóbriu ka nia estilu moris ne’ebé rigorozu, ne’ebé ema balun define hanesan kuaze “askétiku”. Iha espíritu pobreza ida-ne’e, nia lakohi hetan nomeasaun nu’udar Prezidente Konferénsia Bispu Argentinu nian iha tinan-2002, maibé tinan tolu liutiha nia eleitu no hafoin, iha tinan-2008, hetan konfirmasaun fali ba mandatu tinan tolu tan. Entretantu iha abríl 2005 nia hola parte iha Konklave ne’ebé Amu-Papa Bento XVI hetan eleitu.
Nu’udar Amu-Bispu Buenos Aires nian — dioseze ida ho abitante liu millaun tolu — nia konsebe projetu misionáriu ida-ne’ebé bazeia ba komuñaun no evanjelizasaun. Nia iha objetivu prinsipál haat: komunidade sira ne’ebé nakloke no maun-alin, leigu informadu ida-ne’ebé hala’o papél prinsipál, esforsu sira evanjelizasaun nian ne’ebé diriji ba abitante ida-idak sidade nian, no asisténsia ba ema ki’ak no moras sira. Nia hakarak atu evanjeliza fali Buenos Aires, “hodi konsidera sira ne’ebé maka hela iha ne’ebá, nia estrutura no nia istória”.
Nia husu padre no leigu sira atu serbisu hamutuk. Iha setembru 2009 nia lansa kampaña solidariedade ba bisentenáriu Independénsia nasaun nian. Ajénsia karidade atus rua sei harii iha 2016. No iha eskala kontinentál, nia hein buat barak husi impaktu hosi mensajen hosi Konferénsia Aparecida iha 2007, to’o pontu ida-ne’ebé deskreve hanesan “Evangelii Nuntiandi husi Amérika Latina”.
To’o hahú sede vacante foin lalais ne’e, nia nu’udar membru Kongregasaun ba Kultu Divinu no Dixiplina Sakramentu sira-nian, Kongregasaun ba Kleru, Kongregasaun ba Institutu sira Vida Konsagrada nian no Sosiedade sira Vida Apostólika nian, Konsíliu Pontifísiu ba Família no Komisaun Pontifísia ba Amérika Latina.
Nia eleitu nu’udar Pontífise Supremu iha loron 13 fulan-marsu tinan-2013, nu’udar Papa ba dala-266.
Vizita Internasionál dahuluk nu’udar Amu-Papa
Papa Francisco, tuir https://www.biography.com/religious-figures/pope-francis, halo ninia vizita internasionál dahuluk iha loron 22 fulan-jullu tinan-2013, bainhira nia to’o iha Aeroportu Internasionál Galeão-Antonio Carlos Jobim iha Rio de Janeiro, Brazil. Iha ne’ebá, nia hetan kumprimentu hosi Prezidente brazileiru Dilma Rousseff iha serimónia benvindu ida no hafoin ne’e sirkula iha sentru Rio nian hodi bele “besik ba ema sira”.
Bainhira iha Rio, Papa Francisco iha ne’ebá hodi selebra Loron Mundiál Juventude nian. Ema liu millaun tolu maka tuir misa enserramentu Pontífise nian iha eventu ne’e.
Amu-Papa nu’udar Líder Espirituál no Mundiál
Iha Setembru 2013, Papa Francisco husu atu ema seluk hamutuk ho nia hodi reza ba dame iha Síria. Pontífise halo vijília espesiál iha St. Prasa Pedro nian iha loron 7 fulan-setembru, ne’ebé hetan partisipasaun hosi ema hamutuk 100,000 resin. Tuir Servisu Notísia Katólika, Francisco hatete ba ema lubun katak “Bainhira ema hanoin de’it ba nia aan rasik…[no] husik nia aan atu hetan kativasaun husi ídolu sira domíniu no podér nian…, [d]pois odamatan nakloke ba violénsia, indiferensa, no konflitu”.
Amu-Papa husu ba sira ne’ebé envolve iha konflitu atu hetan solusaun pasífika ida. “Husik interese rasik ne’ebé halo ita-nia fuan sai toos, ultrapasa indiferensa ne’ebé halo ita-nia fuan la sensivel ba ema seluk, konkista ita-nia razaun mortál, no loke ita-nia aan ba diálogu no rekonsiliasaun”.
Iha fulan ne’e nia rohan, Papa Francisco halo entrevista ida ne’ebé revela ba publikasaun jezuíta italianu ida ho naran La Civiltà Cattolica. Nia esplika katak diálogu relijiozu tenke luan liu iha ámbitu, la’ós simplesmente foka ba asuntu sira hanesan omoseksualidade no abortu. “Ita tenki hetan ekilíbriu foun ida; se lae, maski edifísiu morál igreja nian iha posibilidade atu monu hanesan uma kartaun nian, hodi lakon fresku no fragránsia Evanjellu nian,” Papa hatete. “Proposta Evanjellu nian tenke sai simples liu, kle’an liu, radiante liu. Husi proposisaun ida-ne’e maka konsekuénsia morál sira mosu”.
Enkuantu nia la fiar katak feto sira tenke hetan ordenasaun nu’udar amlulik, Francisco konsidera feto sira hanesan parte esensiál ida hosi igreja. “Jéniu femininu presiza iha ne’ebé de’it ita foti desizaun importante sira”, nia hatete.
Nia mós kontinua aprezenta katak “Maromak iha kriasaun liberta ona ita: labele interfere espiritualmente iha ema ida nia moris,” The Guardian haktuir.
Iha inísiu fulan-dezembru tinan-2013, Papa Francisco fó “ezortasaun apostólika”, diskursu ida ne’ebé husu mudansa boot sira iha Igreja Katólika, inklui hanoin filafali kona-ba kostume sira ne’ebé iha kle’ur ona maibé antigu ona. “Ha’u prefere Igreja ida ne’ebé maka kanek, kanek no fo’er tanba nia sai ona iha dalan, duké Igreja ida ne’ebé la saudavel tanba hetan konfinamentu no tanba kaer metin ba nia seguransa rasik,” nia hatete. “Ha’u lakohi Igreja ida ne’ebé preokupa ho sai iha sentru no ikusmai hetan kaer iha rede obsesaun no prosedimentu sira nian”.
Iha mós fulan-dezembru tinan-2013, Papa Francisco hetan nomeasaun nu’udar “Man of the Year” husi revista Time. Papa Francisco — ne’ebé tama iha Papa João Paulo II (Pope John Paul II) no Papa João XXIII, Papa sira seluk ne’ebé hetan títulu iha tinan-1994 no 1963, respetivamente — sai hanesan konkorente ida hasoru figura proeminente sira seluk iha tinan ne’e, inklui Edward Snowden, Senadór Ted Cruz, Prezidente Síria Bashar al-Assad no Edith Windsor. Iha artigu, fó sai katak fatór desizivu ne’ebé lori Papa Francisco to’o iha lista nia leten, maka nia abilidade atu muda ema barak nia hanoin ne’ebé maka husik ona igreja Katólika iha períodu badak.
Iha fulan-marsu tuirmai, fó sai katak Papa Francisco nomeadu ona ba Prémiu Nobel ba Dame 2014 nian. Nia la simu onra ne’e, maibé nia kontinua dedika nia tempu hodi hakbesik ba sarani Katóliku sira iha mundu tomak. Iha bailoron ne’ebá, Amu-Papa Francisco halo ninia vizita dahuluk ba Ázia. Nia pasa loron lima iha Koreia-Súl iha fulan-agostu.
Amu-Papa nu’udar Ativista Ambientál “Laudato Si”
Iha juñu-2015, Amu-Papa Francisco ko’alia sai kona-ba meiu-ambiente. Nia fó sai a 184-page encyclical, tipu mensajen papÁl nian, ne’ebé fó avizu kona-ba perigu sira hosi mudansa klimátika. Iha karta ida-ne’e, ho títulu “Laudato Si”, Papa Francisco hakerek: “Se tendénsia atuál sira kontinua, sékulu ida-ne’e bele asiste mudansa klimátika estraordináriu no destruisaun ekosistema sira ne’ebé laiha presedente, ho konsekuénsia grave sira ba ita hotu”.
Papa Francisco fó-sala ba líder mundiál sira tanba la konsege “alkansa akordu globál sira ne’ebé signifikativu no efetivu duni kona-ba ambiente”. Nia mós husu atu “kombustível fósil sira ne’ebé polui maka’as” tenke “troka progresivamente sein atrazu”. No enkuantu hadi’a no proteje ambiente sei susar, situasaun la’ós laiha esperansa, tuir Papa Francisco. “Ema, maski iha kapasidade ba buat aat liu, iha mós kapasidade atu sa’e aas liu sira-nia an rasik, hili fali saida maka di’ak, no hahú foun”. Ensíklika ne’e konsidera signifikativu husi ambientalista sira no observadór igreja nian tanba la’ós diriji de’it ba Katóliku sira, maibé ba ema hotu iha mundu.
KUOTASAUN
Iha https://www.biography.com/religious-figures/pope-francis, subliña kuotasaun importante balun husi Sua Santidade nian hanesan tuirmai:
- Ha’u prefere Igreja ida-ne’ebé maka kanek, kanek no fo’er tanba nia sai ona iha dalan, duké Igreja ida-ne’ebé la saudavel tanba hetan konfinamentu no tanba kaer-metin ba nia seguransa rasik. Ha’u lakohi Igreja ida-ne’ebé preokupa ho sai iha sentru no depois remata ho hetan kaer iha rede obsesaun no prosedimentu sira-nian.
- Hanesan ita-boot hatene, knaar konklave nian maka atu nomeia bispu ida Roma nian. Ha’u parese katak ha’u nia maun-alin kardeál sira hili ona ida-ne’ebé mai hosi dook. … Ha’u iha ne’e. Ha’u hakarak agradese ba ita-boot nia hakuak.
- Ha’u-nia povu ki’ak no ha’u mós ida husi sira.
- Ita hatene katak laiha relijiaun ida maka imune husi forma sira hosi delisaun individuál ka estremizmu ideolójiku. Ida-ne’e signifika katak ita tenke atensaun liuliu ba tipu fundamentalizmu hotu-hotu, tantu relijiozu ka tipu seluk.
- Líder polítiku ne’ebé di’ak mak ida-ne’ebé, ho hanoin ba ema hotu nia interese, aproveita momentu ne’e ho espíritu abertura no pragmatizmu. Líder polítiku ne’ebé di’ak sempre hili atu hahú prosesu sira duké iha espasu sira…
- Sai iha servisu diálogu no dame nian signifika mós determinadu duni atu minimiza no, iha tempu naruk, atu hakotu konflitu armadu barak iha ita-nia mundu tomak. Iha ne’e ita tenke husu ba ita-nia aan: Tanba saida maka fa’an kilat mortál sira ba sira ne’ebé maka planu atu fó terus ne’ebé maka’as ba ema ida-idak no sosiedade? Infelizmente, resposta, hanesan ita hotu hatene, maka simplesmente ba osan: osan ne’ebé nakonu ho raan, dala barak raan inosente nian. Hasoru silénsiu moe no kulpavel ida-ne’e, maka ita-nia devér atu hasoru problema no hapara komérsiu arma nian.
- Presiza ekilíbriu delikadu ida atu kombate violénsia ne’ebé halo hodi relijiaun, ideolojia ka sistema ekonómiku nia naran, hodi salvaguarda mós liberdade relijioza, liberdade intelektuál no liberdade individuál sira.
- Mundu kontemporáneu, ho nia kanek nakloke sira ne’ebé afeta ita-nia maun-alin no inan-feton barak, ezije atu ita hasoru forma polarizasaun hotu-hotu ne’ebé sei fahe nia ba kampu rua ne’e.
- Ita presiza konversa ida-ne’ebé inklui ema hotu, tanba dezafiu ambientál ne’ebé ita hasoru daudaun, no ninia abut umanu, preokupa no afeta ita hotu.
PERFIL
- Naran kumpletu Sua Santidade: Jorge Mario Bergoglio;
- Data moris: 17 Dezembru 1936;
- Sidade Moris: Buenos Aires;
- Nasaun Moris: Argentina;
- Koñesidu liu tanba eleitu nu’udar papa ba dala 266 Igreja Katólika Romana nian iha fulan-marsu tinan 2013, hodi sai nu’udar Papa Francisco. Nia maka papa dahuluk husi Amérika.
Sinál Astrolójiku: Sagitário
Eskola sira
- Semináriu Diosezanu Villa Devoto nian
- Colegio Of San José
Faktu sira ne’ebé interesante
- Papa Francisco hetan nomeasaun ba Prémiu Nobel Dame nian iha tinan 2014;
- Aleinde koa’alia lian-materna españól, Papa Francisco ko’alia italianu no alemaun;
Ekipa: Lautem Post