banner 728x250

Saudozu Horacio Savio “Relójiu” ne’ebé uluk Xanana orienta ba kontaktu dame, Termina nia jornada moris

banner 120x600
banner 468x60

LOSPALOS: Matan-been no lian halerik husi família Naza-Ratu iha Aldeia Ira-ara, Lospalos, labele fanu saudozu Horacio D.C Savio ‘Relójiu’ ne’ebé hakmatek ona iha nia toba naruk.

Udan matan-been sulin hamutuk iha kadalak Lulira no Chaipara, ne’ebé baibain nia sama ba. Ohin ba oin, saudozu sei la fila tan, hodi haburas tan nia rain. Husik buat hotu sai memória rohan laek.

banner 325x300

Saudozu Horacio, hakotu nia jornada moris, husik hela nia família tomak, feto faluk no oan kiak nain ualu. Saudozu nia hakat ikus ne’e, labele rekupera husi moras respiratóriu.

Saudozu nia envolvimentu iha luta libertasaun nasional, sai memoria ida ba oan  sira  atu banati tuir hodi kontribui ba dezenvolvimentu.

“Sente triste tamba lakon ema ne’ebe sai airin ba ami husik hela memoria diak ba oan sira liu-liu nia envolvimentu iha rezisténsia hodi kontribui ba libertasaun patria nian, ema ne’ebé ativu tebes honorin ami atu  lao tuir nia ain fatin hodi tane aas kultura,”  dehan Oan Aureo Savio.

Oan ki’ak ne’e dehan, saudozu Horacio nia dedikasaun ne’ebé halo iha libertasaun nasional la kondis ho nia lista edital ne’ebé fó  sai husi MACLN, tamba ne’e familia sei halo kontestasaun.

“Nia envolvimentu iha luta libertasaun hahu iha 1975 ate ukun aan maibe rekonesimentu ne’ebe nia hetan ne’e ladun ekiparadu ho nia envolvimentu tamba nee familia deside atu halo kontestasaun iha 60 dias nia laran.”

Hatan ba preokupasaun ne’e, Prezidente CCLN Munisipiu Lautem, Aurelio Ribeiro Freitas, esplika, antes ne’e saudozu rejista ona no hetan ona validasaun ho kategoria, pretasaun pekuniáriu úniku) maibé saudozu rejeita.

“Saudozu nia kontribuisaun ba libertasaun ne’e. Rezistu ona iha tinan 2003, valida iha 2010, tama iha edital ho númeru 55/setembru/ 2011/, hetan dedikasaun partisipasaun 16 anos, 4 meses no dedikasaun exkluziva 4 anos ho kategoria pekuniária únika, maibe depois de naran sai saudozu sente dedikasaun la apár ho sakrifísu ne’ebe nia halo , no nia kontesta.” Aurelio esklarese.

Konsellu Kombatente ba Libertasaun Nasionál sai hanesan aparellu ba estadu hodi haré ba kombatentes no martires sira, tamba ne’e sei apela ba governu atu rekoñese kombatnetes sira nia kontribuisaun ba libertasaun nasional tuir sira nia partisipasaun no dedikasaun exkluziva.

“Ami asume ami nia knar, akompaña nafatin prosesu ida ne’e, hamutuk ho família, ba buat ne’ebe nia merese, estadu tenke fo nia. ami hanesan ponte ida atu liga kombatentes ho governu,” nia esplika.

Estadu no Família Naza-Ratu haloot ona Saudozu Relójiu 

Saudozu Horacio D.C Savio kodiku “Relójiu” moris iha aldeia Tchaulutor, suku Fuiloru, iha loron 6 fulan-Agusto tinan 1947. Oan husi José Macario Sanches ‘Zemakar’ no Adelina Sanches ‘Kasalina’. Saudozu nu’udar oan dahaat husi maun alin nain-hitu.

Dedikasaun Ba Luta

Iha tinan 1975, saudozu lao tuir nia maun Afonso Savio no Benedito Savio, hodi ativu iha politika fundasaun ASDT, ne’ebé  transforma ba FRETILIN.

Saudozu ativa iha organizasaun popular, hodi adere ba FRETILIN inklui fahe kartaun militante FRETILIN. Bainhira akontese konflitu interna, saudozu envolve nudar milisia FRETILIN hodi defende ideia ukun rasik aan.

Iha tinan 1976, saudozu sai hanesan soldadu FALINTIL iha forsa setór no halo funsaun oin-oin, inklui envolve iha pelotaun tekniku ne’ebe responsabiliza ba servisu tekniku radiu, hodi kria kondisaun ba sekretariu rejiaun hodi komunika ho lider rezistensia sira.

Iha tinan 1979, baze de apoiu rahun, fila mai hela iha Motolori no envolve kedas ligasaun ho FALINTIL sira iha ai laran liu husi estafeta ho naran Alice. saudozu halo kontaktu primeiru ho grupu FALINTIL ne’ebe husi Komandante Gil Fernandes.

Iha tinan 1979, saudozu habelar ligasaun ba Adjuntu Maubelis nebe destaka iha paicau. Iha tinan 1980, saudozu muda ba hela iha Tchauluturu no  kontinua halo ligasaun ba Adjuntu Larimau iha area sakalu.

Iha tinan 1982, saudozu hetan fiar husi Comandante em chefe Xanana Gusmâo atu envolve iha servisu ba inisitiva kontaktu dame nian no halo enkontru primeiru mak Saudozu ho Adjuntu Larimau no Xanana Gusmâo konaba serbisu ida ne’e iha fatin Acataraleu ne’ebé lokaliza iha área Sepelata, suku Bauro.

Nafatin iha tinan 1982, liu husi orientasaun Comandante Chefe nian, Adjuntu Jony hasoru ho saudozu iha toos Maaporu Tchauluturu hodi trasa planu ba halo kontaktu ho militar Indonezia, husi neeba, inimigu sempre deskonfia nia ho komandu indonesia ho cefe suku Fuiloru, Virissimu Dias Quintas, planu ona atu destera saudozu no familia ba iha illa Atauro.

Saudozu presija tempu atu Komandante Em Xefe Kay Rala Xanana Gusmão sai husi ponta leste ba iha sentru leste mak dehan ba militar indonesia katak, FRETILIN hakarak kontaktu ho sira. Ate iha loron ida, Virisimu Dias Quintas ba ho kamioneta hodi tula sae hahan iha saudozu nia uma atu destera sadozu ba Atauro, maibe saudozu deklara katak “Adjuntu Larimau no Maubelis hakarak koalia ho forsa Indonesia” hafoin rona ida ne’e Verissimo informa kedas ba postu militar indonezia nian iha trisula.

Iha fulan dezembru 1982, hahu reuniaun sekreta entre fretilin no FALINTIL ho militar indonesia iha matar kere-kere (Tchauluturu) nebe partisipa husi adjuntu Jony, Larimau, husi vila maka saudozu, Virisimu Dias Quintas, Adolfo Sequeira ho estafeta nain rua mak Paulino Marques ho Major Gatot. husi nee reuniaun lao ho susesu.

Hafoin kontaktu inisial saudozu komesa hetan konfiansa husi militar indonesia, nune komandante em xefe Xanana orienta saudozu  atu ba Dili hodi habelar ligasaun klandestina no kontaktu ho komandante em cefe nia ligasaun sira, hodi halo servisu espesifiku ba kontaktu dame nian.

Too iha Dili saudozu tuir oreintasaun comandante em xefe nian hodi kontaktu ho Albino Lourdes, Bonifasiu Magno no Chiquito. Hafoin kontaktu sira halibur rede klandestina sira seluk hodi marka reuniaun.

Bainhira iha Kuluhun  halibur hamutuk ho responsavel klandestina kuaze ema nain 30. husi nee saudozu entrega komandante em xefe Xanana nia  karta ba Bonifasio Magno, hodi lee ba sira hotu.

Hafoin lee hotu Albino Lourdes dehan : “husi enkontru nee rede klandestina ninian ligasaun sei reorganiza too same.”

Husi servisu sira neebe suadozu halo mak kontribiu boot tebes ba akontesimentu kontaktu dame ofisial entre FRETILIN/ FALINTIL no militar indonesia inklui enkontru historiku entre Xanana ho Kolonel Purwanto no Mario Carrascalao iha Larigutu, iha ne’ebe komandante em xefe Xanana aprezenta solusaun pasifika ba auto tereminasaun nian.

Hafoin kontaktu dame saudozu nia vida la seguru ona, nune suadozu muda husi Tchauluturu mai hela iha aldeia Ira-ara.

Maske nune’e saudozu kontinua halo ligasuan ho Komandu Regiaun Aluc Descrates no Renan Selak, no saudozu mos akompana radio no fo informasaun ba responsavel klandestina ho kodigo Sagitario.

Iha tinan 1999 bainhira estrutura CNRT nia instala ho aberta hodi halo preparasaun ba referendu, saudozu inklui ativamente iha CNRT no organizasaun fo fiar ba saudozu ba parte sira hanesan:

  • Ativa iha mobilizasaun rekursu hodi apoiu servisu CNRT nian.
  • Nudar portavoz (juru kampane ka jurkam ba parte Lorehe 2 no desa Fuiloru)
  •  Fó fiar hodi buka informasaun no ativamente sai konseleiru diretiva CNRT iha rejiaun 1 nian.

Dedikasaun ba partidu FRETILIN

Hafoin ukun rasik aan saudozu kontinua dedika aan ba partidu fretilin hodi konkretiza mehi ukun rasik aan nian.

iha tinan 2000 saudozu envolve ativu hodi konsolida  baze FRETILIN nian iha lautem.

Saudozu sai hanesan membru komisaun politika distrital sesaun ekonomia nian hamutuk ho nia kamarada sira seluk hodi estabelese estrutura FRETILIN iha munisipiu lautem.

Husi ne’e saudozu ho nia maluk sira lao husi suku ida ba suku seluk hodi konslida no estabele estrutura baze.

 Saudozu no nia kamarada sira konseqe hari baze FRETILIN nebe forte too ohin loron hafoin mandatu remata. Saudozu kontinua kontribui no hametin baze nudar konseleiru politika.

Kronologia Moras

Saudozu hahu moras iha loron 29 fulan dezembru tinan 2024, iha loron 23 fulan janeiru 2025, saudozu enfreta problema respiratoriu no familia lori kedas ba hospital Lospalos no kontinua evakua ba ba hospital Baukau hodi hetan tratamentu intensivu maibe la konsege. Saudozu hakotu iss iha dalan área Motolori.

Motolori fatin nebe uluk saudozu hahu nia luta ba ukun an, no hakotu nia is iha area neeba bainhira tenta atu lori ba ospital Baucau.

Reportajen: Veru

Editór: BA

banner 325x300