banner 728x250
Saude  

BIOGRAFIA SAUDOZU LUIS PINTO

Seremonia Funebre Saudozu Luis Pinto moris(Photo: Veru, Lautém-Post)
banner 120x600
banner 468x60

LOSPALOS: Saudozu Luis Pinto moris iha knuak saburikalu husi uma lisan Busarulu, iha Loron 15 fulan setembru, tinan 1953, oan husi Acasio Pinto no Maria Pinto ( Falecido/a)

Iha tinan 1975 Fretelin deklara iha independénsia unilateralmente, iha tempu ne’ebá, saudozu ho oras 23. Selecsionadu ba FALENTIL iha komapnha HOPANUR ILIOMARA too baze de apoiu no ruptura matebian.

banner 325x300

Iha tinan 1977 saudozu forma família ho Eduarda Lourdes husi suku Fuat, durante sira moris hamutuk la konsege ko’us oan.

Iha tinan 1978 bainhira matebian ruptura saudozu ho familia tun mai postu Iliomar vila ho mensajen husi komandu superior Fretelin no Falentil ba povu maubere katak povu tomak bele tun ba rende no ain liman ba inimigu maibe iha fuan nafatin ho prinsipiu “Mate Ka moris Timor ukun rasik-an” balun hakarak kontinua halo funu iha ai-laran hamutuk ho Falentil ho estratéjia guerilla.

Iha tinan 1979 saudozu deside halai ba ai-laran tamba emosional politika ho doutrina Fretilin ” Mate Ka Moris ukun rasik-an”.

Durante iha ai-laran saudozu hamutuk ho nia maluk Falentil sira hahú forma Nuklio estratéjia funu nia iha area ne’ebé gerrilleiru sira bele halo movimentasaun hodi halo funu hasoru inimigu.

Iha tinan 1980 saudozu hamutuk ho gerrilleiru sira ne’ebé komanda husi komandante Falu Cay, Tabesi Fera Naben, no Lere Anan Timur, forma estratéjia polítika arma kompañia FC iha area ‘Ko’o liu’ Fuat, hafoin hamosu unidade saudozu sai responsavel ba movimentu seguransa entre Lore_Lospalos too postu Baguia Baucau tuir orientasaun no estratéjia operasaun komandante KORO ASU.

Iha tinan 1981 saudozu kaben fali ho Sra. Ana Pintu maske ho situasaun ne’ebé kritiju maibé sira kontinua halo moris loron-loron nian.

Iha tinan 1987 saudozu hala’o seguransa iha area mota WEIRAA Ilomar aproveita hetan bukae ba nia maluk guerileirus maibe derepende inimigo husi operasaun BATALA INFANTRIA 321, aserta saudozu hamutuk ho komandante EN XEFE DAS FALENTIL Kayrala Xanana Gusmao rezulta tiru kona saudozu nia ain tur parte kuana.

Tamba ho pankada makas saudozu laiha forsa atu halai no defende-an, nune’e inimigu kaptura saudozu no foti nia kilat ZETRES.

Husi akontesimentu nee inimigu desloka saudozu mai vila Koramil 03 Iliomar hodi halo inkéritu husi DAN RAMIL Iliomar saudozu lakohi submete ka fó ulun hodi hatoo informasaun movimentu guerileirus sira, nune’e kontinua transfere saudozu ba KOREM DILI, alende nee saudozu mós hetan tratamentu saúde ba nia ain kanek, saudozu nafatin kontinua tuir inkéritu husi inimigo KASI INTEL iha dili, durante tinan ida resin iha Dili, saudozu halo tramentu iha Ospital Lahane no nafatin iha inimigu sira nia kontrolu too saudozu nia ain hetan rekoperadu.

Iha tinan 1989 inimigo evakua saudozu mai Lospalos too 1998 nafatin tau vijilánsia ba saudozu nia movimentasaun loron-loron.

Saudozu mai iha Iliomar nafatin sai nudár konseleiru ba membru KAIXA RAN LULIK. Iha tinan 1999 Timor Leste liu husi konsulta popular iha 30 de agostu no iha tinan 2002 Timor Leste Restaura independénsia total iha dia 20 de Maio Tasi Tolu, governu harii Ministériu Kombatentes da libertasaun Nasionál iha Ministériu Solidariedade nia mahon hodi valoriza gerrilleiru sira nia luta ba libertasaun Nasionál, saudozu hetan samada husi assuntos kombatentes liu husi comisaun homenagen atu betanu/same hodi simu diploma de hondra iha serimónia solene de desmobilizasaun no rekonesimentu das kombatentes Frente armada da resistensia iha 2013.

Durante tempu ukun-an saudozu nia kondisaun la estavel tanba sofre moras oin-oin no komplikadu, biar nune’e saudozu kontinua hakbesik-an ba saúde maibé laiha rezultadu ne’ebé signifikante ba nia, nune’e saudozu deside deskansa iha uma.

Iha loron kuarta feira kalan tuku 10:00 OTL saudozu hakotu nia jornada moris iha nia recidensia Dirilofo iliomar 1, husik hela faluk ho oOn kiak no família tomak.

Sasin moris ba Saudozu Luis Pintu nia partsipasaun ba funu libertasaun Nasionál: Jose Pinto Koto Moruk. (Kampañeiru da luta 24 anos). No Fernando Cardozu De Deus Teky ( pre. CCLN Posto administrativu Iliomar.).

Prezidente CCLN Munisipiu Lautém :  CCLN Iha Responsabilidade Hodi Tau Matan Ba Kombatente No Veteranu Sira Iha Munisipiu Lautém

Prezidente CCLN, Munisipiu Lautém, Aurelio Freitas.(Photo: Veru, Lautém-Post)

“Konsellu Kombatente Libertasaun  Nasionál (CCLN-sigla portugues), koordena ho ministériu saúde atu halo tratamentu ba veteranu ne’ebé sofre moras.” hatete prezidente CCLN Munisipiu Late, Autelio Freitas Ribeiro.

Bainhira saudozu sofre moras, estrutura CCLN Lautém koopera ministériu saúde hodi halo tratamentu ba nia moras maibé tanba problema idade, saudozu deside deskansa iha uma.

“saudozu ba halo tratamentu maibé la konsege rekupera to’o nia deside ba hela iha uma. to’o destinu bolu nia (mate).” Aurelio dehan.

“Saudozu  hetan ona nia pensaun tanba nia desmobilizadu ho kategoria 8 a 14 e nia grau 3 tanba hanesan soldadu maibé nia eskalaun 2, nia simu ona nia direitu hanesan veteranos.”

Kombatentes no veteranos ne’ebé hetan ona pensaun mensal ho kategoria 8 a 14 ate 20 a 24 bainhira mate,  família bele sai rekerente hodi simu nia pensaun mensal.

“Tuir lei, nia fen bele rekere, karik nia fen laiha ou nia fen mós veterana, simu ninian, entaun nia oan sira bele rekere sai hanesan rekerente hodi simu ninia aman ka ninian inan nia pensaun. Se fen laiha, oan laiha entaun inan aman, se inan aman laiha entaun maun alin iha direitu atu rekere tuir lei actual.” nia esplika.

Kombatentes ho Veteranos sira ne’ebé mak simu pensaun iha Munisipiu  Lautem hamutuk, 2.228. Kompostu husi Frente Armada, Klandestina no Martires sira.

Reportagen : Veru.

Editor : BA

banner 325x300

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *