Lore: Sabino Bernandino, iha aldeia Horolata suku Lóre 1, Postu Lóre, munisipiu Lautém, to’o agora seidauk hetan pensaun husi governu maske nia matan labele hare iha tinan 2020, hafoin sofre moras matan-mean.
Sabino Bernandino hateten, hahú difisiente matan iha tempu corona (2020), nia konsege ba konsulta maibé labele kura no daudaun ne’e seidauk hetan nia direitu.
“Ha’u nia matan hahú aat iha 2020, primeiru mean no ten, ikus sai hanesan ne’e, iha tempu corona nia laran ha’u ba konsulta iha Dili maibé doutor sira dehan nia uat mak la funsiona, nune’e ha’u fila mai too agora. Ba osan defisiénsia nia mós laiha too agora.” Sabino konta.
Iha fatin hanesan, OLinda Ximenes, nudar espoza, haktuir, durante ne’e nia mak sai responsavel ba uma laran hodi buka osan sutenta ba nia oan sira.
“Ha’u nia atividade loron-loron mak ba buka nuu hodi hamaran para fa’an hodi sustenta ba oan sira nia eskola, se ida ne’e la too buka produtu lokál seluk hodi kontinua fa’an, maibé laiha hotu pasiénsia tur de’it.” Tenik nia.
Nia hateten, durante nia parseiru moris ho kondisaun defisiénsia matan, nesesidade uma laran menus no oan sira para eskola tanba osan laiha ba sira atu sustenta.
“Ha’u halo toos no lutu ha’u labele tanba ha’u mesak, dala ruma karau tama estraga produtu lokál ne’ebé iha laran, ha’u nia oan sira mós la eskola hotu ona tanba ha’u hare labele ona.” nia lamenta.
Xefe Aldeia Horolata, Edmundo Ferreira Sequeira, informa, durante ne’e nia aprezenta dokumentu ba parte relevantes maibé too agora seidauk iha solusaun.
“Ha’u lori nia atestadu médiku ba sosiál maibé sira hare grau mak la apár ho nia matan. Foin sosiál sira haruka fali mai dehan duvida hela tanba dokumentu husi intestadu médiku la kondíz ho nia moras”.” xefe aldeia informa.
Xefe Suku Lore 1, Abilio Amaral, hateten, komunidade ho kondisaun defisiente seidauk hetan nia direitu tanba dokumentu seidauk kompletu.
“komunidade ne’ebé difisiente matan no fíziku, balun seidauk hetan apoiu tanba bazeia ba sira nia dokumentu, balun dokumentu iha maibé família sira laiha interese atu trata.” nia responde.
Nia hatutan nia parte sempre esforsu hodi trata komunidade nia dokumentus no halo pedido ba parte relevante nune’e bele fó apoiu.
“Ami halo pedidu ba MSSI Late. Kada vez apoia fos saka 2 ou 3 ba sira, tanba ami nudár autoridade lokál iha responsavel hodi buka dalan ba parte relevante atu fó apoiu.” lider lokál ne’e informa.
Ema ho difisiente iha suku Lóre1, hamutuk 43, Mane na’in 30 no feto 13, Kompostu husi defisiente Matan na’in 5, Mental na’in 9, Tilun na’in 8, no Fíziku na’in 21.
Reportajen: Veru.
editor : B.A