Lospalos: Saudozu Luis Dos Santos (MAKIKIT) hetan moras hepatitis B, ne’ebe mak afeta ba nia orgaun isin sira seluk, hodi provoka moras komplikasaun ne’ebe kauza saudozu tenke hakotu nia jornada moris iha loron 17/10/2023, tuku 1 : 40 Htl iha nia regidensia Dili.
Ananias Jacarias Dos Santo, Oan husi saudozu haktuir, antes ne’e Saudozu sofre ona moras hepatites B durante tinan tolu no afeta ba nia orgaun sira seluk hodi hamosu komplikasaun. Maibe saudozu rasik kontinua taka ba nia familia familia.
Wainhira familia deskobre ona saudozu nia moras, parte familia halo tentativa oi-oin, hodi lori saudozu ba hospital no halo junta médika. Maibe ikus mai la konsegue ultrapassa tanba saudozu nia moras afeta ona ba nia orgaun hotu-hotu no labele salva ona, rezultadu ikus husi teste médiku ne’e hatudu, liu husi status ikus liu katak Saudozu sofre moras kankru aten no hebatitis B.
“Antes ne’e saudozu moras hela maibe la fo hatene ba familia. Matebian moras durante tinan tolu, maibe taka ba oan sira. Ikus mai ami deskobre nia moras iha fulan maio tinan ne’e nune’e familia esforsu lori ba hospital maibe la konsege salva nia vida.” katak nia ba Lautem-Post,21/10.
Oan mane husi saudozu ne’e konta tuir, Hare ba esperasa moris nian ne’ebe hahu mihis ba bebeik, no sente katak laiha tan ona k’bit atu moris. Nune’e saudozu rasik husu atu fila deit ba nia regidensia hodi hakotu nia iis iha familia nia let.
“Ami lori ba hospital konsege halo junta medika, maibe la konsege ultrapasa tamba saudozu nia orgaun sira moras afetadu hotu ona. Nune’e doutor sira fo hatene katak labele kura ona. Antes ne’e saudozu rasik hateten ba ami katak, laiha forsa atu husik iss iha hospital, hakarak hamutuk ho familia molok husik mundo ida ne’e. nune’e familia lori ba nia residensia hafoin hakotu iss.” Nia esplika.
Entretantu Saudozu Luis Dos Santo (MAKIKIT) hetan ona rekonesimentu ona husi governu ho numeru edital 225/XII/2014 ho pensaun subsistensia husi 8 to’o 14 (8 a 14).
“Ho saudozu nia kontribui ba prosesu luta, governu Timor-Leste fo ona rekonesimentu ho numero edital 225/XII/2014 ho pensaun subsistensia 8 A 14.” haktuir oan mane husi saudozu ne’e.
BIOGAFIA ” MAKIKIT”
Saudozu Luis Dos Santos ” MAKIKIT”,Moris iha aldeia Titilari, Suku Ililai, iha loron 12 fulan Jullo 1963, Oan husi Urbano Dos Santos usaloi ( Falesido), no Jacinta Dos Santos una mau, Saudozu nudar oan Dahuluk husi maun alin nain sanolu resin tolu.
Saudozu hahu eskola portugues iha postu laivai husi tinan 1970-1974.iha tinan 1975- 1976 saudozu involve aan iha vida politika nudar membru too foho matebian.
iha tinan 1976-1978 wainhira militar indonesia hahu invade municipiu lautem no hahu hatun parakerista saudpzu hanutuk ho nia familia evakua ba foho matebian durante tinan tolu nia laran, iha situasaun difisil nia laran saudozu involve an iha organizsaun Opjt aldeia culuhun jona letebuna.
Iha tinan 1979 wainhira mosu rotunda saudozu ho familia tun mai vila no tama ih kampo de konsentrasaun iha postu lautem durante tinan 2 nia laran.
Iha tinan 1981 saudozu hamutuk ho familia muda ba laivai ililai hodi hadau moris iha presun nia leet, maske iha situasaun dificil saudozu la lakon esperansa hodi kontinua estudo.
Iha tinan 1984 saudozu konsege remata nia estudo anivel sekolah dasar SD, iha SD negri no 7 laivai. iha tinan 19851987 saudozu kontinua smp negri 1 lautem, 1987 saudozu kontinua estudu iha Sma negri 1 lospalos maibe la konsege remata.
Envolvimentu saudozu ba luta libertasaun nasional, ho nasionalismo no patriotismo nebe kuda hela iha saudozu nia kakutak hahu husi matebian la lakon, saudozu foti desizaun hodi kontinua iha luta prosesu ukun rasik an nian.
Iha tinan 1988 too 1993 saudozu hetan detensaun preventiva husi militar indonesia tamba deskobre involve aan iha organizasaun resistensia.iha tinan 1993 too 1998 saudozu hetan fiar hodi asume kargu nudar responsabel kaixa.
Iha tinan 1995 too 1997 saudozu hetan kapturasaunno detein iha kodim 1629 Lospalos, tamba involve iha kaixa gataria no kaixa Lona iha jona 5 serra. wahira sai husi kodim 1629 lospalos saudozu kontinua asume kargu nudar vice responsabel kaixa nebe responsabiliza husi komandante Aluc.
Iha tinan 1998 too 1999 saudozu hetan fiar hodi asume kargu nudar vice responsabel seksaun ligasaun informasaun too ukun rasik aan.ho saudozu nia kontribuisaun prosesu ba luta ukun rasik aan nian, governu timor leste foo rekonesimentu no numero edital 2025/12/2014. ho pensaun subsistensia 8 a 14 anos.
Depois ukun rasik a’an saudozu fila fali ba nia vida nudar agricultor hanesan mos ho nia maluk sira seluk. saudosu mos sai nudar fundador pre eskolar 30 de agusto lospalos, saudozu mos dadaun ne’e asume kargo nudar KPK aldeia nakroman no lian nain konseilho husi aldeia nakroman nian.
Iha fulan maio 2023 saudozu hahu hetan moras iha kabun laran no liman maten ho kondisaun nebe iha familia konsege transporta saudozu ba hospital nasional vido valadares dili, hodi halo tratamentu no doutor sira detekta katak saudozu hetan kankru iha aten no komplikadu ho moras sira seluk.
Ho nunee ikus mai saudozu hakotu iss iha loron 17 fulan outubru 2023 iha tuku ida ho balun. iha loron 18 fulan oitubru 2023 familia tranporta saudozu nia mate isin husi dili mai rezidensia nakroman fuiloru. saudosu fila husik hela nia faluk oan kiak no bei oan kiak. fen husi saudozu Madalena Lopez husi knua iutu wairoke.
Reportagen: Veru Fernandez
Editor: Joenaca Tupa da conçeião