Lospalos: Saudozu Carlos Freitas codigo “MANU FUIK” hakotu nia jornada moris iha loron 21 fulan febreiru 2024 tamba kauza moras pulmaun afeta husi torturasaun militar indonesia nian maibe, iha era ukun aan nee estadu seidauk rekoñese.
Oan kiak Zezito Da Silva sente triste tamba liman kroat husi inimigu nian ne’ebe kauza saudozu sofre moras too hakotu nia iss, maibe triste tebes tamba too ohin loron saudozu nia partsipasaun no dedikasaun ba luta libertasaun seidauk hetan rekonesimentu husi estado Timor Leste.
“Hau nia aman moras, uluk ami seidauk iha afeta ona moras. Laos bain-bain porkauza de torturasaun militares afeta ba pulmaun, husi nee nia sempre halo tratamentu iha hospital. Foin lalais halo tratamentu iha hospital durante 7 meses iha Dili liu husi prosesu tratamentu intensivu liu husi veteranus nian maibe ikus ita labele salva nia vida.” Hateten Zezito
Durante saudozu dedika aan iha luta libertasaun nasional nia konsegue hetan kondekorasaun orden Niculau lobata maibe nia direitu nafatin seidauk hetan hanesan ho nia maluk sira seluk.
“Sente triste tamba durante nee hanesan ema kombatentes nebe partisipa luta ba libertasaun patria, nia dedikasaun no kotribuisaun makas ba prosesu ida nee maibe ikus mai estado seidauk rekoñese nia hanesan kombatentes, apezar nia hetan ona kondekorasaun orden Nicolau Lobato maibe direito nebe durante nee ema hotu-hotu hetan maibe nia la hanesan ho sira.”
“Apezar nia hanesan resposavel assistente politika zona 11 de Setembro, nia assina hela nia subordinadu sira ka nia elementus hotu nebe serbisu hamutuk ho nia hetan hotu ona nia direitu. aibe saudozu too agora la hetan nia direitu husi estado.” dehan oan mane husi Saudozu nee.
Entretantu Saudozu regista ona dokumentu iha 2003 hodi hetan 4 a 7 maibe la koresponde ho nia dedikasaun tamba nee kontinua halo reverifiksaun maibe nafatin too agora seidauk iha solusaun.
“Rezisto ona iha 2003 depois de ida nee hotu komu la satisfas ho nia dedikasaun la koresponde ho nia partisipasaun da luta portato halo reverifikasaun tres ou quatro vezes, primeiro verifikasaun laiha rezultado tamba saida mak hanesan nee komisaun sira halo verifikasaun ba dokumentu maibe dokumentu ba fali nebe ita lahatene serake dokumentu nee sira lori ba tau iha sampa ka iha neebe ita lahatene.” nia afirma
“Iha 2022 halo reverifikasaun ikus mai rezultado laiha prosesu too iha nebe ita lahatene tamba nee hau hanesan oan lamenta tebes ho situasaun sira hanesan nee. Honestidade, responsabilidade husi goveru tenki tau iha konsiderasaun nee importante ba luta libertasaun da patria e libertasaun mutual e coletiva tamba nee husu estado para atu responsabiliza ida nee.” nia hatuan tan.
Nia husu karik iha kontestasaun informa ba familia atu nune sira bele hatene. No husu mos ba parte relevantes sira atu tau mos atensaun ba iha assuntu nee.
“se ema ruma nebe halo reklamasaun kontestasaun iha deste prosesu tenki hateten mai familia, tenki hatete ba manu fuik momentu sei moris ita bele hatene ho razaun saida. Mais ikus mai ita lahatene kualker informasaun tamba nee hanesan oan sente triste ba prosesu ida nee”. tenik Zezito
Nia hatutan tan momentu sei moris ema neen preokupa, uluk iha tempu rezistensia nia hanesan masin midar nebe ema hobur hotu nia,
Maibe ikus mai situasaun sira la responde ho saida mak ita espera, estado presija iha konsiderasaun, familia la husu dehan atu fo saida, importante historia nee koloka ho lolos tenki ho justu. labele historia inventario, tenki tau ho lolos para ema hotu hatene.
Sasin husi saudozu, Adjunto Justo Bernardino Da Costa kodigo Larimau hateten katak saudozu Manu Fuik nia partisipasaun ba luta libertasaun husi matebian too ukan aan maibe nia dokumentus la kondis ho nia partisipasaun da luta nian.
“Ninia partisipasaun tuir lolos desde roptura matebian too funu remata nee nia akompanha nafatin serbisu, mais ita konta nia partsipasaun iha nia dokumentus parte conseilho veteranos nee tau 4 a 7, nia renova husi 4 a 7 mais tamba too iha komisaun sira la gosta nee mak too ohin loron hanesan nee deit.”
Adjuntu nee fiar katak ministeri relevantes sei buka solusaun ba gestaun hirak nee tamba ema barak nia dokumentu sei pendente hotu.
“Tamba nee mak tuir hau nia hanoin maun bot sira neneik sira tenki tur hamutuk para halo verifikasaun lolos tuir idak-idak nia serbisu no sakrifisiu kona-ba funu libertasaun nian. ida nebe sala tenki rekonese hodi halo, mais ita konfia ita nia maun bot sira neineik sira sei halo.”
Hatan ba preokupasaun nee representante CCLN suku Bauro Munisipiu Lautém Armindo Nunes hateten partisipasaun saudozu nian nebe iha sistema kompletu maibe presija halo reverikisaun hodi kompleta.
“iha sistema suadozu manu fuik nia fisa nee nia rasik mak hakerek iha neba katak ninia partisipasaun luta nian kompletu hotu iha neba soke, atu kompletu fila fali liu tan husi komisaun nasional nee sei inkompleta katak atu reverifika fila fali mak ita bele kompleta mais ate agora nia maluk sira seluk mos hanesan ne hotu laos saudozu manu fuik nian mak pendente maibe iha territoriu timor hanesan hotu. conselho combatente sei reverifika fila fali prosesu sira nee iha territoriu timor laran.”
Nia hateten dedikasaun husi saudozu nebe iha nia fisa sei halo renovasaun atu nune bele responde ba nia dedikasaun, enkuantu atu reverifaksaun sasin husi saudozu mos presija f sasin.
“ami hotu akompanha hanesan nee nia bele sai 15 a 19 tamba iha ninia dedikasaun eskluzivu hakerek iha okos katak nia bele renova fila fali para atu responde ho nia dedikasaun eskluzivu ninia ho lolos mak 15 a 19. Se aban bain rua kuando reverifika entaun nia sasin sira mos sei mai prezensa mai ho ekipa reverifikasaun para atu fo sasin hodi kompleta ninia dokumentu para nia bele hetan ninia direiti liu-liu oan kiak sira ho nia kaben.”
BIOGRAFIA “MANU FUIK”
Saudozu Carlos Freitas ho naran codigo ( Manu Fuik) moris iha aldeia bauro sucu Bauro iha loron 10 fulan outubru 1953 nudar oan datoluk husi maun alin nain tolu, saudozu nia maun dahuluk ho naran Zeferino freitas nudar primeiro delegado fretelin iha sucu bauro iha tinan 1975 no maun daruak ho naran saudozu Levigildo Freitas nudar comandante pelotão falentil nebe militar indonesia lori lakon hamutuk hi nia maluk sira seluk iha tonsus ema hamutuk 41 iha tinan 1979 hamutuk ho comandante sector ponta leste no 1 Lospalos João Silvester Branco. Saudozu Manu Fuik nia habitações literarias too deit iha 3° classe do ensino basico iha missão Fuiloro.
Saudozu Carlos Freitas Manu Fuik hakotu nia pergrinasaun iha mundo iha loron 21 fulan Fevereiro 2024 iha hositala nasional Guido Valadares tamba doença prolongada, husik hela ba kotuk nia fen Eugenia Da Silva husi familia boot susuara ho oan mane nain tolu.
Saudozu hahu ativo iha forcas milicais Falintil nian 1975 no iha 1976 nudar comandante secção iha area pa’a-pa’a.
Iha 1977 saudozu ho nia maluk sira muda husi area karatayana ba companhia belta3 iha ira-ara husi nee nia laos comandante tamba muda husi milicias falentil ba forca falintil.
Iha 1977 nia klaran ho nia maluk sira tamba razões avanço inimigo nian nebe forte no aperta sira ho orden CCF nian iha altura neba haruka sira ba ultima reduto base de apoiu nian iha matebian.
Iha 1978 nia rohan tamba operasaun de exterminio nebe mak lansa hus inimigo CCF hare no analiza katak labele aguenta ba tempu naruk fo orden ba população hottu atu tun rende ho lia menon ” imi ba ho bele serbisu ho inimigo maibe imi nia fuan nafatin fo ba ita nia rai”.
Husi neba saudozu tun rende ho ema barak no foufoun hela iha iramoko besik missão Fuiloru fatin concentração tamba hetan ona nia nia companheira moris nian Eugenia Da Silva.
Tun husi foho matebian Saudozu manu fuik involve iha clandestina fo apoiu hotu-hotu nebe nia bele ba maluk fakentil sira iha ailaran. Saudozu nia cargo ikus liu hanesan assistente de zona 11 de sstembro nebe nia secretarios de zona mak Gaspar dos santos pinto amaral ( serra da estrela) no vise secretario maka senho augosto Rosa (atchimoco), senhor Gil Da Cruz (Venus) senhor nicolau caetano ( Kalohan) no saudozu Justino valentin (rekla) no Saudozu Aurelio Gandara nudar respinsávelba ligação no informasaun zona nia nebe iha relasaun forte ho saudozu manu-fuik.
Saudozu nia prosesu de registo ba combatente libertasaun nasional tuir nia registo No. VFC-VFAA 07621 tinan 2003 too nia husik mundo ida nee ladauk hetan validasaun nudar ex. Combatente da libertação Nasional. Relasiona ho asuntu nee ami familia no responsaveis ex. Zona 11 de setembru husu ba entidades relevantes liu-liu ministerio para os assuntos combatentes da libetação Nasional atu hare fila fali nia prosesu no valida hodi nia familia nebe nia husik hela bele hetan nia direitu nudar ex. Combatente da libertação Nasional tamba ami hotu sai sasin katak partisipasaun ba luta da libertação Nasional ne indiscutivel.
Reportagen: Veru Fernandes
Editor: B. E.